STVARANJE FEDERATIVNE NARODNE JUGOSLAVIJE

STVARANJE FEDERATIVNE NARODNE JUGOSLAVIJE


Nova Jugoslavija federativna republika

U toku 1944. god. u svim jugoslavenskim zemljama odrzavaju se zasjedanja zemaljskih antifasistickih vijeca, najvisih organa narodne vlasti. Na tim zasjedanjima ta vijeca prerastaju u najvisa zakonodavna i izvrsna tijela. Bio je to samo dokaz ostvarivanja odluka Drugog zasjedanja AVNOJ-a da se nova Jugoslavija uredi na federativnom nacelu. To je znacilo da se Jugoslavija izgraduje kao federacija koja jamci punu nacionalnu ravnopravnost i pravo svih naroda na samoodredenje.
Ostvarivanjem odluka Drugog zasjedanja AVNOJ-a Demokratska Federativna Jugoslavija postala je pocetkom 1945. god. federativna zajednica, koju cini sest ravnopravnih federalnih jedinica kao drzava clanica: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Slovenija i Srbija. U njima ravnopravno zive jugoslavenski narodi (Hrvati, Srbi, Slovenci, Makedonci, Crnogorci i Muslimani) i narodnosti (Albanci, Madari, Rumunji, Cesi, Slovaci, Turci, Rusini, Ukrajinci, Talijani i dr.).


Osnivanje Privremene vlade DFJ 1945. god.

U studenom 1944. povedeni su u oslobodenom Beogradu novi pregovori sa Subasicem o osnivanju jedinstvene jugoslavenske vlade. Ishod tih pregovora bio je novi sporazum Tito-Subasic. Odluka Drugog zasjedanja AVNOJ-a o zabrani povratka kralja Petra II u zemlju i dalje je vrijedila. O tome treba da odluci narod na slobodnim izborima poslije rata. Dogovoreno je da se osnuje jedinstvena vlada uz punu suglasnost AVNOJ-a. Saveznici su bili osobito zainteresirani za stvaranje te vlade. To je bilo posebno istaknuto na novoj konferenciji izmedu Roosevelta, Churchilla i Staljina u Jalti na Krimu, u veljaci 1945, gdje su razmatrali pitanja o daljnjem polozaju Njemacke i poslijeratnom uredenju svijeta. Tom prilikom preporucili su da u AVNOJ udu i poslanici iz posljednje Skupstine stare Jugoslavije koji nisu suradivali s okupatorom. Svjestan velike podrske koju je uzivao u narodu, Nacionalni komitet prihvatio je preporuke Saveznika jer je to bilo potrebno zbog sto brzeg i uspjesnijeg medunarodnog priznanja Jugoslavije. Pocetkom ozujka 1945. Tito je osnovao Privremenu vladu DFJ. U njoj je, pored Subasica, bilo jos nekoliko clanova emigrantske vlade, a vecinu mjesta imali su dotadasnji clanovi Nacionalnog komiteta. Novu vladu priznale su velike saveznicke sile, a uskoro zatim i mnoge druge saveznicke i neutralne zemlje.


Proglasenje Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) 29. XI 1945: god.

Radi ucvrscenja tekovina narodnooslobodilacke borbe i revolucije, odrzano je u kolovozu 1945. Trece zasjedanje AVNOJ-a. Prema preporuci konferencije u Jalti u njegov su sastav usli i oni malobrojni predratni poslanici Skupstine Kraljevine Jugoslavije koji nisu suradivali s okupatorom, te jedan broj predstavnika bivsih opozicionih gradanskih stranaka. AVNOJ je prosiren i s jednim brojem predstavnika NOP-a koji ranije, zbog ratnih uvjeta, nisu mogli biti njegovi vijecnici. Na tom zasjedanju AVNOJ se pretvorio u Privremenu narodnu skupstinu. Skupstina je donijela niz zakona, koji su oznacavali prijelaz iz ratnog stanja u stanje mira.
Na osnovi odluke Predsjednistva Privremene narodne skupstine, 11. studenog 1945. odrzani su izbori za Ustavotvornu skupstinu. Odaziv biraca bio je golem. 90% glasaca glasalo je za listu kandidata Narodne fronte, kojoj je nosilac bio Tito. Takvom velikom pobjedom Narodne fronte nasi su narodi i narodnosti jasno pokazali da svoju buducnost nalaze u novoj Jugoslaviji, a odlucno odbacuju nastojanja malobrojnih burzoaskih snaga za vracanje starog poretka.
Ustavotvorna skupstina sastala se 29. studenog 1945. Ona je donijela Deklaraciju o proglasenju Federativne Narodne Republike Jugoslavije kao »savezne drzave republikanskog oblika«. Taj znacajni dokument jednodusno je prihvatilo i pozdravilo svih 511 poslanika Ustavotvorne skupstine. Deklaraciju o proglasenju Republike potpisao je Tito. Skupstina je ujedno odobrila citav dotadasnji rad AVNOJ-a, cime su bile ozakonjene sve njegove odluke donesene u toku narodnooslobodilacke borbe. Stvorena je federativna zajednica naroda i narodnosti Jugoslavije, u kojoj je otvoren put izgradnje novog, socijalistickog drustvenog poretka.